Custom Adv 1
Svečano otvorenje konferencije „Civilizacijski dijalog između islamskog svijeta i Amerike“ u Njujorku uz prisustvo predstavnika iz 56 zemalja

Svečano otvorenje konferencije „Civilizacijski dijalog između islamskog svijeta i Amerike“ u Njujorku uz prisustvo predstavnika iz 56 zemalja

Kulturne aktivnosti u 2017. godini srijeda, 20 Septembar 2017 00:00 veličina slova smanji slova povećaj slova
ocijeni
(0 glasova)

Međunarodna konferencija koju je organizovala Liga muslimanskog svijeta (Rabita) pod naslovom "Civilizacijski dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i islamskog svijeta" je otvorena u Njujorku uz učešće organizacije Ujedinjenih nacija te uz prisustvo 450 naučnika i mislilaca koji su predstavnici 56 zemalja i vodećih američkih i islamskih kulturnih i intelektualnih institucija.

Svečanom otvorenju konferencije su prisustvovale sljedeće uvažene ličnosti: NJ. E. Generalni sekretar Lige muslimanskog svijeta, uvaženi dr. Muhamed bin Abdulkerim El-Isa, zatim NJ. E. Generalni sekretar Organizacije islamske saradnje, dr. Jusuf Bin Ahmed El-Usmejn, generalni predsjednik za pitanja Kabe i Poslanikove džamije, dr. Abdurahman bin Abdulaziz El-Sudais, zatim NJ. E. predsjednik foruma promoviranja mira u muslimanskim društvima, cijenjeni Abdulah bin Bejh, te NJ. E. predsjednik Generalne organizacije za vakufe i islamske poslove u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dr. Muhamed bin Matar El-Ka'bi, zatim uvaženi zamjenik El-Azhara u Egiptu, dr. Abas Šuman, te generalni sekretar Svjetskog vijeća lidera religijskih sljedbenika u UN-u, cijenjeni Yava Jain, te generalni sekretar Svjetskog vijeća religija za mir, uvaženi William Findley i ambasadorica SAD-a za vjerske slobode pri UN-u, uvažena Susan Cook.

Dr. Muhamed Al-Isa je odžao govor na ceremoniji otvaranja konferencije u kojem je rekao sljedeće: „Kulturna interakcija između islamskog svijeta i povijesti SAD-a ima dugu historiju u političkoj, ekonomskoj, intelektualnoj i humanoj razmjeni ukazujući da je taj istaknuti civilizacijski odnos otkrio veliku grešku teorije o sukobu civilizacija zasnovanu na izazivanju privrženosti ka mržnji i rasizmu kao i postavljanju lažnih barijera koje su možda bile u nekim tezama vrlo oštre pa čak i u zajedničkim denominatorima i humanoj i spoznajnoj razmjeni. On se kreće ka ozbiljnom padu ljudskog uma u kontekstu njegovog napuštanja normalnog razmišljanja te je potpuno udaljen od civilizacijskih pojmova, i to zbog njegovog odbijanja drugog pri čemu je vođen pesimizmom, mržnjom ili pogrešnom percepcijom.“

  1. E. je dodala da će ovo dovesti do ostavljanja izbora raznovrsnih mogućih alternativa koje okupljaju, zbližavaju i usrećuju. Ovakav kulturni suživot ne znači nužno zadovoljstvo svim našim s pogledom drugosti, već ono što je važno je naše razumijevanje zakona Tvorca preko raznolikosti, različitosti i multikulturalnosti. Potreba za suživotom i saradnjom u svjetlu ovog razumijevanja je kako bi služili zajedničkim interesima, ali i u službi cijelom čovječanstvu, zatim za jačanje društvenog mira i intelektualne sigurnosti te u svrhu pobjede dobra i poraza zla. Pri tome je potrebno utvrditi koncepte dobročinstva, milosrđa, pravednosti i legitimnih sloboda svih bez religiozne, sektaške, etničke, političke, intelektualne ili druge diskriminacije.

Generalni sekretar Rabite je objasnio da su lideri terorističkog ekstremizma potvrdili da se intelektualno podučavaju od strane njihovih neprijatelja (predstavnika antiterorizma) o jednoj stvari, a to je uverenje i promocija svakog od njih te teorije koja poziva na borbu čovječanstva, bilo da su izrazi religiozne, sektaške, intelektualne ili kulturne naravi. Ova intelektualna smjelost potiče od odbijanja njenih pripadnika više nego mišljenje ili uvjerenje pa su možda neki od njih rizikovali i pozvali na jedan element i jednu rasu te na ukidanje drugih na bilo koji način koji je na raspolaganju, a to je nesumnjivo intelektualna katastrofa koja dovodi do humanitarne katastrofe.

Nj. E. je kazala da je ovaj nedostatak u funkciji svijesti i razmišljanja prouzrokovao čovječanstvu mnoge tragedije ukazujući da Liga muslimanskog svijeta preuzima svoju globalnu i humanitarnu misiju u kojoj poziva na dijalog, razumijevanje i zbližavanje u službi zajedničkim interesima i čovječanstvu u cjelini. Pri tome se promoviše svijest o multikulturalnosti, različitosti i raznolikosti kao Božijem zakonu i nanam je da koristimo svijest i razum koji nam je Bog podario da napredujemo u bilo kojoj oblasti, da ne mrzimo druge po našem mišljenju te da ako ne vjerujemo u ovaj božanski zakon, čovječanstvo će biti u stalnom sukobu jer ne može biti samo jedno mišljenje na našoj zemlji.

  1. E. je zaključila govor sljedećim riječima: „Historijski događaji koji su svjedočili strašnim katastrofama sukoba trebaju biti zagovornici teorije konvergencije, dijaloga i saradnje pa čak i saveza civilizacija, a ne da pozivaju ka njihovom sukobu gdje se misaoni nedostaci završavaju strašnom analizom neispravnosti tih katastrofa što dovodi do pesimističkog shvatanja koje bi ustvari trebalo biti logika svijesti, uvida i pravilnog tretmana.“
  2. E., dr. Jusuf El-Usmejn je u svom govoru istakao da Organizacija islamske saradnje vjeruje u ulogu dijaloga u promovisanju međusobnog poštovanja i razumijevanja među narodima te da će uspostavljanje kulture mirnog suživota služiti Sjedinjenim Američkim Državama i islamskom svijetu istovremeno te da će ih čuvati od pada u kandže mržnje i diskriminacije.

Pozvao je Njegovu Ekselenciju na borbu protiv islamofobije, rasizma i ksenofobije usvajanjem sveobuhvatnog pristupa dijaloga između Amerike i islamskih naroda. Pri tome je naglasio važnost koncentrisanja na zajedničke faktore između dvije nacije radi uspostavljanja međusobno korisnog dijaloga.

Nj.E. dr. Abdurahman El-Sudais je održao govor u kojem je naglasio da zajedničko ljudsko porijeklo ljudi ih poziva da se distanciraju od uspostavljanja razlika između njih te da uspostave mir i dijalog.

U svom govoru, NJ. E. se koristila  različitim vrstama komunikacije između nacija i njihovoj ulozi u jačanju odnosa između ljudi naglašavajući rukovodstvo Kraljevine u oblasti civilizacijske komunikacije te pozivajući na širenje ove kulture u svim zemljama što će ojačati vrijednosti pravde i jednakosti među ljudima.

  1. E. uvaženi dr. Abdurahman El-Sudais je naglasio potrebu aktiviranja kanali u cilju obnove zemlje i širenja dobra, a s druge strane za suočavanje sa zagovornicima ekstremizma i terorizma među ekscesnim intelektualacima koji koriste naučne metode.

Generalni sekretar Svjetskog vijeća lidera religijskih sljedbenika u UN-u, cijenjeni Yava Jain je održao govor u kojem se zahvalio Ligi muslimanskog svijeta i njegovim učesnicima za uspjeh u održavanju jedne ovako važne konferencije. On je istakao da je Kraljevina Saudijska Arabija najvažnija zemlja koja vodi brigu o interesu muslimana u različitim dijelovima svijeta.

Jain je napomenuo da će broj muslimana u Sjedinjenim Američkim Državama 2050. godine preći 50 miliona pa prema tome obje strane dijele međusobne strahove i zabrinutosti kako bi prevazišle sve prepreke koje bi ometale razvoj svijeta.

Yava Jain je pozvao na prelazak sa faze prihvatanja drugog na nivo poštovanja drugog naglasivši potrebu učešća američkih muslimana u u javnom životu i građanskim aktivnostima te da budu patriotski posvećeni interesima svoje zemlje i njihovih sugrađana.

U svome govoru, generalni sekretar Svjetskog vijeća religija za mir, uvaženi William Findley, je pohvalio napore Lige muslimanskog svijeta i kazao sljedeće: "Saradnja koja povezuje Rabitu i Vijeće religija me čini ponosnim na ovako bliske odnose između dvije institucije. Nadam se da će sve stranke nastaviti koordinirati zbog promovisanja mira u svijetu.“

On je ukazao na to da odnosi Sjedinjenih Američkih Država sa islamskim svijetom proističu iz želje obje strane da pruže pomoć svim članovima porodice čovječanstva naglašavajući važnost uloge vrhovnih principa kao zajedničke vrijednosti između islamskih i američkih nacija. Velike civilizacije izviru isključivo iz velikih religija te je ovo jedna od najvećih poveznica između Sjedinjenih Američkih Država i muslimanskog sveta.

On je izrazio vlastito uvjerenje da poziv na činjenje dobra u islamu i kršćanstvu može ojačati veze između Amerike i islamskih zemalja. Ukazao je na to da solidarnost dviju država protiv onoga što im šteti je dovoljno da pobjedi snage zla i proširi mir kao i da nastavi dijalog između dvije strane, a sve to dok su dobre namjere i iskren angažman.

Nj.E. dr. David Nasr je u svom govoru objasnio važnost integracije u nova društva ukazujući na aktivnu ulogu koju interregionalni projekti mogu imati u cilju uspostavljanja odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i islamskog svijeta uz potrebu postizanja zadatih ciljeva i napuštanje očaja i defetizma.

Sa druge strane, dr. Muhammed bin Matar El-Ka'bi je naglasio važnost razmjene mišljenja i iskustava o pozitivnoj i efikasnoj komunikaciji između Sjedinjenih Američkih Država i islamskog svijeta. On je istakao da se istraživanje o načinima promovisanja dijaloga između dva naroda nastavlja na svim nivoima, posebno nakon povijesnog, američko-arapskog i islamskog samita koji se održao u Rijadu.

Dodao je da narodi islamskog svijeta smatraju da se civilizovana komunikacija sa Sjedinjenim Američkim Državama mora zasnivati na zajedničkim vrijednostima između principa islamske civilizacije i uzornih vrijednosti američkog ustava koji osigurava slobodu, uspostavlja demokratiju, kontroliše zakon i poštuje ljudska prava. Na ovom konceptu su utemeljeni odnosi Amerike sa zemljama Vijeća saradnje (zemalja Arapskog zaljeva) a to su čvrste osnove zajedničkih vrijednosti, kulturne integracije, međuzavisnosti zajedničkih interesa i saradnje u svim pitanjima na regionalnom i međunarodnom nivou.

Dr. Muhamed El-Ka'bi je istakao da sektaški i etnički konflikti kojima svijet danas svjedoči predstavljaju stvarnu pretnju za ovu civilizacijsku komunikaciju. Na intelektualnim prvacima, kreatorima mišljenja, vjerskim učenjacima i centrima koji odlučuju je da poduzmu odlučnu akciju kako bi se suočili sa ovim ozbiljnim izazovima radi promovisanja dijaloga i širenja vrijednosti ljubavi umjesto rata te da se zamijeni kultura tolerancije i suživota s neprijateljstvom i mržnjom i da se uspostave principi pravde i mira umesto nepravde i tiranije.

Osvrnuo se na to da su Sjedinjene Američke Države dogovorile sa arapskim i islamskim liderima da izgrade blisko partnerstvo za suočavanje sa ekstremizmom i terorizmom, za postizanje mira, stabilnosti i razvoja na regionalnom i međunarodnom nivou. Oni potvrđuju svoju čvrstu posvećenost borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima, otporu njegovim intelektualnim korijenima, presijecanje izvora njegovog finansiranja, a sve to uz promovisanje suživota i saradnje među narodima uz osiguravanje sigurne i stabilne okoline. Lideri su pokušali uspostaviti strateško partnerstvo između Amerike i islamskog svijeta za koordinaciju stavova i vizije, za promovisanje naučne izgradnje, za razmjenu znanja, za istraživačku saradnju i izgradnju kapaciteta u svim područjima kako bi se postigli najbolji rezultati.

Dodao je da su vjerske institucije koje predstavljaju umjerenost u islamskom svijetu uložile velike napore na jačanju komunikacije. Među njima je Liga muslimanskog svijeta koja poziva sve na konferenciji da isprave verske koncepte koje su ekstremisti iskrivili i njima prikrivali svoje kriminalne i terorističke radnje, zaključivši  svoj govor tvrdnjom kako se svi pozivaju da se suprotstave fanatizmu i ekstremizmu u svim njegovim oblicima.

U sličnom govoru, NJ. E. cijenjeni Abdulah bin Bejh je pohvalio ulogu Kraljevine u promoviranju mira među naroda i prihvatanja sjedišta Lige muslimanskog svijeta u Meki istaknuvši da Kraljevina nosi sve ljudske i vjerske vrijednosti i ona je vrijedna da upućuje islamski svijet na ovakve sastanke i konferencije. On je naglasio važnost konferencije koja se održava u kritičnom vremenu kada se svijet suočava sa egzistencijalnim opasnostima koje prijete kraju ljudske putanje. Ovo je prvi put u historiji da čovjek posjeduje oružje koje može uništiti cijelu planetu.

"Napori Lige muslimanskog svijeta značajno doprinose unapređenju dijaloga, poznanstva i saradnje i uvijek pokreću inicijativu za otvaranje horizonta dijaloga", rekao je Abdulah bin Bejh opisujući Rabitu kao instituciju ponuđenu da bude platforma za dijalog i razmjenu ideja među muslimanima.

Nj.E. uvaženi Abdulah bin Bejh je govorio o američko-islamskim odnosima, objašnjavajući da se on zasniva na četiri zajedničke ljudske vrijednosti, a to su milost, mudrost, dobrobit i pravda, koje predstavljaju suštinu ljudskog suživota te pri ome naglašava da su sve ove vrijednosti u skladu s američkim ustavom.

Dr. Šuman je u svom govoru pričao o važnosti konferencije "Civilizacijski dijalog između Sjedinjenih Američkih Država i islamskog svijeta", naglašavajući da ova konferencija dolazi u teškim okolnostima za islamski svijet i druge. Želio je naglasiti bitnost ovog dijaloga te da svi trebaju biti svjesni kako mogu preživjeti samo usvajanjem kulture mira, a ne kulture rata i tlačenja koje tokom čitavog vijeka nije uspjelo da riješi bilo kakav konflikt, sukob ili da napravi stalne dobitke za ono što koristi bez obzira na njegovu moć.

Dr. Abas Šuman je rekao: "Ozbiljan, zajednički rad među muslimana i Sjedinjenim Američkim Državama može mnogo pružiti čitavom svijetu, naglašavajući da ako želimo to učiniti onda moramo uvjeriti muslimane i ostale u iskrenost našeg pristupa te da zajedno radimo za dobrobit čovječanstva i obnovu preporoda daleko od političkih tenzija.

Objasnio je da civilizacijski dijalog između muslimana i sledbenika drugih religija datira još od početka islama. Nekoliko poslanika je poslano kraljevima Perzije, Bizantije, Abesinije, Egipta i Jemena, istovremeno nastavljajući ovu civilizacijsku komunikaciju između muslimana i drugih u narednim godinama.

Nastavio je kazavši da sve civilizacije ne poriču napore Ibn El-Heysema, Ibn Sine i Ibn El-Bitara te da su se okoristili iskustvom Abasa bin Firnasa, ističući da je islamska civilizacija imala koristi od različitih kultura što je kulminiralo u periodu Abasida kada je osnovan „Dom mudrosti“ (Bejtul Hikmet) te kada se aktivirao pokret prevođenja.

Naglasio je kako nas je islamska religija naučila da razlika u religiji ili uvjerenju ne bi trebala biti uzrok sukoba ili neslaganja kao i to da su svi ljudi pripadnici čovječanstva na kojem trebaju raditi. Pri tome je naveo otvorenost islama prema nemuslimanima još od samog početka. Plemeniti Poslanik, Muhamed, neka je Božiji mir i blagoslov na Njega, je tokom preseljenja iz Meke u Medinu zatražio pomoć od čovjeka koji nije pripadao islamskoj zajednici i tako dao lekciju muslimanima ovog vremena.

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn
pogledano 80 puta Zadnji put promjenjen srijeda, 20 Septembar 2017 08:00
Štampa
Bugojno - Bosna i Hercegovina

الإثنين 23 ربيع الأوّل 1439
ponedjeljak Decembar 11 2017
Zora 05:22
Izlaz sunca 07:15
Podne 11:44
Ikindija 14:30
Akšam 16:12
Jacija 17:54

Kul­turni cen­tar princeze Dževhere

Kul­turni cen­tar princeze Dževhere Bugojno — BiH

Tele­fon:
+387 30 260 230, +387 30 260 235
+387 30 260 237 

Email:
jawharabosna@gmail.com 
bosnia@themwl.org

Adresa:
Nugle 2 bb,
70230, Bugo­jno,
Bosna i Hercegovina

 

Kral­jev­ina Saudi­jska Arabija

Liga mus­li­man­skog svijeta

Regionalni Ured Lige Muslimanskog Svijeta u Sarajevu - BiH

Telefon:
+387 33 761 210
+387 33 761 211

Email:
rabitabosna@gmail.com
bosnia@themwl.org

Adresa:

Blažujski drum 36,
Ilidža, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina